Bio:
Ulukau: In the same way that unexplained supernatural interpretive powers can be divinely given to a person, so knowledge and understanding can come to the person who makes the effort to read the language and words of this electronic library.

Please visit http://ulukau.org for more information.

General Information:
The purpose of Ulukau, the Hawaiian Electronic Library, is to make these resources available for the use, teaching, and revitalization of the Hawaiian language and for a broader and deeper understanding of Hawaiʻi.

Supporting Organizations

Ulukau was founded by Hale Kuamoʻo and is co-sponsored by Hale Kuamoʻo, Ka Haka ʻUla O Keʻelikōlani, University of Hawaiʻi at Hilo and the Native Hawaiian Library, ALU LIKE, Inc.

Founding financial support was provided by the Administration for Native Americans. Continuing support is provided by the Department of Education.

Financial or other support was also generously given by ʻAha Pūnana Leo, the Archives of Hawaiʻi, the Association of Hawaiian Evangelical Churches, the Atherton Family Foundation, Dorothy Barrère, the Bishop Museum, Center on Disability Studies (University of Hawaiʻi at Mānoa), Keola Donaghy, the Dwayne & Marti Steele Fund of the Hawaiʻi Community Foundation, Edith Kanakaʻole Foundation, Editions Limited, the Frear Eleemosynary Trust, the Hawaiʻi Conference of the United Church of Christ, the Hawaiʻi Conference Foundation (UCC), Hawaiʻi State Department of Education, the Hawaiian Studies Institute (Kamehameha Schools), the Honolulu Star-Bulletin, the Institute of Museum and Library Services, Kamehameha Publishing, the Kamehameha Schools, Kamehameha Schools Curriculum Support & Dissemination Branch, Kamehameha Schools Press, Kawaihuelani Center for Hawaiian Language (University of Hawaiʻi at Mānoa), Kumu Pono Associates, Music Entertainment and Learning Center, Honolulu Community College, University of Hawaiʻi, Native Hawaiian Education Council, the Nature Conservancy, New Zealand Micrographic Services Ltd, the Office of Hawaiian Affairs, Mr. & Mrs. Michael O'Neill, Pacific American Foundation, Pacific Resources for Education and Learning, Partners In Development Foundation, Pauahi Publications, Pili Press, the Polynesian Voyaging Society, Queen Liliʻuokalani Children's Center, Reverend Joel Hulu Mahoe Resource Center, Kekeha Solis, Stacey Leong Design, the State Council of Hawaiian Congregational Churches, the State Department of Education, the Strong Foundation, UH President Evan Dobelle's Initiative for Achieving Native Hawaiian Academic Excellence, University of Hawaiʻi Press, UH Press Journals Department, Waihona ʻĀina Corporation, and Laiana Wong.

Special acknowledgment is given to those institutions that have preserved the Legacy archival materials and shared them with the world and helped this electronic library, including Archives of Hawaiʻi, Bishop Museum Library and Archives, Hawaiian Collection (University of Hawaiʻi at Hilo), Hawaiian Collection (University of Hawaiʻi at Mānoa), Hawaiian Historical Society Library, Hawaiian Mission Children's Society Library, and the Kamehameha Schools Archives.

 
  • Cover Image

No Ka Wa'A

By: by Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke weheweh...

Read More
  • Cover Image

No Ka 'Ulili Niu

By: by Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke weheweh...

Noonoo nui ka ohana i ke kaumaha o ka lakou wahi keikikane. Olelo akula ke kupunakane, " Aole ka ohe hano ihu he kokua nona. Pehea kakou e kokua aku ai i ia wahi keiki" Pane koke ke kupunawahine, "Pono ia ia ka ulili niu."

Read More
  • Cover Image

No Ka Pu'Olo 'Ono

By: by Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke weheweh...

Read More
  • Cover Image

No Ka Iimi Na'Auao

By: by Puke Heluhelu III

I ka hiki ana mai o ke kau ua, o ka hooilo, ola hou aela na mea e ulu ana ma ka honua. Ua kapa ia ia wa ka makahiki. Mai na awawa a ka ae kai, ua akoakoa mai ka poe i mea e hookipa ai i ka hoi hou ana mai o ke akua o Lonoikamakahiki. Lawe ia maila na hookupu, he mea ai a he ia kekahi, a ua komo mai lakou i na hana lealea a me na hana hooikaika kino, no ka mea, ua hoomaha ia na hana a pau ma ia wa makahiki. I kekahi makahiki i ka wa kahiko, ia lakou e hoolaulea ana, ua p...

O ke kumu o ko Paao haalele ana i kona aina hanau, ua hakaka laua, me kona kaikuaana, o Lonopele. O Lonopele, o ia ke kahuna a he kanaka mana, he akamai, a he ike i kela mea, i keia mea ma kona ano kahuna; he mau kanaka mahi ai laua. O Lonopele, ua mahi ai o ia i kona aina a maikai, a ua kanu o ia i na laau hua ai he nui loa i loko o kona kihapai. I kekahi manawa, ua pau i ka aihue ia ka hua o na laau kanu a Lonopele ma kona kihapai, a manao ihola o ia, ua hele ke keiki ...

Read More
  • Cover Image

No Ka 'Ilio Mo'O

By: by Eve Furchgott

O KAnAKAOLE, ua hana o ia e like me kana hana kumau. Ua huki o ia i ke kalo lehua, a hoomoa ma ka imu. I ka moa pono ana o ke kalo, o ke kui akula no ia ona i ka ai a loaa mai ka poi lehua ono e like me ka Kaahumanu i kauoha mai ai. Ua hookomo ia ka poi i ka umeke ai a makaukau ihola no ka lawe ia i Honolulu.

No KA wahine ui e noho ana ma luna o Konahuanui, aole o ia i ike pinepine ia. Aka, ua ike ia no nae kona ano he eepa maoli no. O ke ano o kona kino, he hapa moo, hapa kanaka. A wahi a kahiko, he pilina ko ka moo me ka ilio moo. No ia moolelo kupanaha nei, ua hele a laha loa, i kaao nui hoi, i waena o ke alo alii a me ko ka aina laula. Nani hoi ka maopopo i ka nui kanaka no ke ano e o ka ilio moo, ua lilo ka ilio i mea e makau ai na kanaka hele i ka po. A i ka hele ana o...

Read More
  • Cover Image

No Ka Huinaha Ma Ka Hale Ku’Ai

By: by Liana Honda

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa oNa Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o M...

Read More
  • Cover Image

No Ka Holo Moana

By: by Department of Education

Mai kona makahiki eono ua hele pinepine o Rangelug i ka holo kai me kona papa ma ka pae aina o Kalolina. Ua ao ia o ia i ke ano o ka nee ana o ka waa i ke kai. Ninau o ia i na ninau he nui e pili ana i na huihui hoku. Ua kuhikuhi kona papa i na huihui hoku he nui, aka, imi mau o Rangelug ia Mailap, ka Manu Nui. He mau eheu ma elua aoao o ka hoku malamalama nui loa ma ia Manu Nui. I ka piha ana ia Rangelug he umikumalima makahiki, maopopo ia ia ka hookele ana i ka waa...

Ua noi aku ka poe holo kai Polenekia ia Kane, ko lakou akua nui a me Kanaloa, ke akua o ka moana, i ka makani oluolu a i mea e awiwi ai ka lakou holo kai. Ua maopopo lea i ka poe holo kai kahiko, aohe mea e pakele ai lakou ke nalowale a i ole ke kahuli ka waa. He mea kokua ka makani a me ke kai holo, a he mau mea loko ino kekahi. Ua kapa ia ka Pakipika he kai malie, a i kekahi mau manawa he oiaio no ia i ka poe holo kai, aka, nui na mea poino no ka poe Polenekia e pale ...

Read More
  • Cover Image

The Naughty Elepaio (No Ka Elepaio Kolohe)

By: by Eve Furchgott

The Hawaiian language is alive and growing in influence. Hawaiian is now the primary language in many classrooms and other settings, but there is still a great need to make Hawaiian more accessible to more learners. To address this need, we have included basic Hawaiian words and phrases in the English translation of No ka Elepaio Kolohe. A Hawaiian language lesson sheet and glossary are also included at the back of this book to provide additional learning opportunities. ...

a hakilo ihola o ia ia Kanaka. Lele o ia mai ka lala kumulaau a i ka pohaku hookahi a Kanaka e hoomaha ana. Iho o ia i kahi o ka Kanaka hue wai, a nana pono akula o Elepaio i ia hue wai me ka hooia pu i ka hiamoe paa loa a Kanaka. A curious little elepaio bird came and peered down at Kanaka. He flitted from a branch to the pohaku where Kanaka was resting. After a while, he flew down to Kanakas hue wai. He stared at the hue wai and made sure Kanaka was sound asleep.

Read More
  • Cover Image

Native Use of Fish in Hawaii

By: by Margaret Titcomb

Twenty years ago when Margaret Titcomb was finishing her manuscript for this book there was little concern that the oceans of the earth might be endangered. Without doubt contamination of the seas was occurring, but there was no real public awarenessno sense of threat. A deleterious mercury content had not yet been detected in the great billfish and tunas. There were fewer oil despoliations, and the dumping of chemicals and radioactive wastes had not yet reached a level ...

FISH, including shellfish, were the main protein-giving elements of the Hawaiian diet. Pig, dog, chicken and wild birds furnished some additional proteins but the comparatively small supply marked them more for the chiefs than the commoners use. Daily life was one of fishing and cultivating the plantations. Fishing required a search of the sea, from the areas within the reefs to the sea scarcely within sight of land. By salting, drying, impounding, the supply was made so...

Read More
  • Cover Image

Native Hawaiian Data Book

By: by Hawaii Board of Trustees

On behalf of the Office of Hawaiian Affairs Board of Trustees, it is my pleasure to present the 2006 edition of the “Native Hawaiian Data Book”, a comprehensive statistical profile of the current status of the Native Hawaiian community. This data is gathered and compiled to assist community organizations to develop and strengthen service programs and community action projects to effectively meet the needs of Native Hawaiians. Data and information are key components in p...

Within the last decade, the U.S. Census Bureau has continued to take great strides to ensure adequate representation of Native Hawaiian issues among their various data products. For the first time in history, individuals could select more than one race for Census 2000. This meant more accurate counts for Native Hawaiians, who could now be separated from the category, “Native Hawaiian and Other Pacific Islander” (NHOPI) by being counted as Native Hawaiian alone or in comb...

Read More
  • Cover Image

He Moolelo No Na Holoholona Wawae Eha (A History of Quadrupeds)

By: by Lahainaluna

O ka Elepani ka mea nui o na mea wawae eha a pau Ina e ku kekahi kanaka maluna o ke poo o kekahi, alaila, like ko laua kiekie me ko ka Elepani. Ewalu kapuai ke kiekie o kekahi, a he umikumamalima ko kekahi. Aole i like ke ano o ka Elepani me ko kekahi ilio e. Ua kiekie kuna kua, a ua kuapuu; aole hoi i like me ke Kamelo. Ua nui loa kona kino; ua pokole kona ai, a ua nui hoi; ua palahalaha hoi kona mau pepeiao, aole nae i ku iluna. ua pili no i ke poo; ua uuku loa kona m...

Ma na aina naaupo ma ka Hikina o A sia ua manao nui ia ka Elepani, ua hoomanaia no kekahi. Malama loa ke alii o Pegu i eha Elepani, he Elepani keokeo wale no. Hoonani loa ke alii o Pegu i ua mau Elepani la a hanai aku la ia lakou i ka ai i hoomakaukau nui la me ka inai a me na mea ono; a waiho aku i ka ai maloko o na kiaha gula wale no; malaila na Elepani e ai ai. Haawi aku no ia i na kauwa e lawelawe no lakou; a e holoi aku ia lakou i ka wai i malamaia maloko o na hake...

Read More
  • Cover Image

Ka Mooolelo No Ka Ekalesia O Iesu Kristo (History of the Church of...

By: by H. Binamu

E ka Mea-heluhelu lokomaikai; aloha maikai oe. E nana maka oluolu mai i keia buke me he hoaaloha la. O keia Mooolelo Ekalesia, i kakau mua ia no ka La-hui-kanaka Hawaii, a i paiia hoi ma Lahainaluna, A. D. 1841, oia ka i hooponoponoia e ma ka makemake o "Ka Sosaieti Amerika Hoolaha Palapala" ka poe e pai mai-kai ana i keia Buke i unuhiia e ka nui mai loko ae o ka Mooolelo Ekalesia no na Kula a Kale A. Goderike i ka-kau ai. Ua hookomoia ka papa hou no "Na mea oloko." Ua...

I heluhelu pono ia o keia buke e oukou, e na hoahanau Hawaii, a me na kumu ao palapala, a me ka poe a pau e huli i ko loko, he pono paha ke hoakaka iki aku i kekahi mau mea no ke kakau ana. Eia ka mua: Na buke i heluheluia e ka mea nana i kakau i keia Mooolelo Ekalesia, i hiki ia ia ke unuhi pono ia iloko o ka olelo Hawaii:— (a) O ka Baibala ka mea nui e maopopo ai ke ano o ka ekalesia oiaio i na manawa a pau loa. Ma ke Kauoha Hou, ua ikeia ke kumu o ka Ekalesia Kerise...

Read More
  • Cover Image

Ka Mooolelo Hawaii

By: by Lahainaluna

The primary purpose of the Hawaiian Language Reprint Series, as noted in connection with the publication of the rst two buke in this series, is to make available signicant works originally printed in the Hawaiian language in the nineteenth and early twentieth centuries but now long out of print and difcult to access. Ka Mooolelo Hawaii, the third in the series, is especially signicant for the place it holds among the large body of works produced by Native Hawaiian writer...

Ua ho‘omaka ‘o Dibble i ka hana me ka ho‘ili‘ili ‘ana mai i mau huna ‘ike ‘ano nui a laha e pili ana i ka mo‘olelo Hawai‘i. Maopopo le‘a ke kulana pohihihi o ia ‘ike i ia wa, ‘oiai kaka‘ikahi na palapala ho‘oia a pa‘a ka nui o ua ‘ano ‘ike la ma na ku‘ono waihona ho‘omana‘o o ka po‘e ola. Ho‘oholo like ‘ia paha, ina e malama ‘ia ana, ‘o ia no ka manawa e hana ai. Na Dibble no i ho‘oulu i mau ninau ma ke ‘ano i hiki ai a ho‘o- nohonoho iho ma ke ka‘ina manawa. A laila, wa...

Read More
  • Cover Image

Mo'Olelo Polenesia

By: by Kapulani Antonio

Olelo Hoolauna He mea nui ka moolelo i na lahui a pau o ka honua nei, no ka mea, ma o ka moolelo e ola ai ka hana a me ke ano o ka noonoo ana o ka poe e noho ana ma mua. Ma ka moolelo e hoike ia ai ke ano a me ka manao o na kupuna. Ao ka moolelo i ka pono a me ka pono ole. He kokua ka moolelo i ke kukulu ana i ke kuanaike ao. O ke kuanaike ao ka mea a ke kanaka e ike ai ke nana a noonoo aku i ke ao nei. Pili no ke kuanaike ao i ke ano o ka hanai ia ana o kekahi kanaka. O...

Ua noonoo ia no paha o Aotearoa he mahele o Pelekane, aka, ma mua o ka noho ana o ka Pakeha (ka Haole hoi) i laila, ua noho ia ia aina e ka poe Maori, he poe Polenesia. Ua pili no ka Hawaii me ka Maori. He pili no ma na mea hou e like me ke ku ana o ka poe oiwi no ka hoihoi ana i ka mana aupuni ia lakou i ola no na moomeheu o ka lahui. A he pili no ma na mea kahiko mai ka wa ma mua mai. O ka pili o na olelo elua kekahi mea e ike koke ia, oiai he mau huapalapala...

Read More
  • Cover Image

He Moolelo Pokole

By: by James W. L. Mcguire

He wahi moolelo pokole keia no ka hele ana o ka Moiwahine Kapiolani ame ke Kamaliiwahine Liliuokalani, no na hana hoohiwahiwa i ka Iubile o ka Moiwahine Victoria, o Pelekane, ka aina nona ka oleloia “ Aole e napoo ka la maluna o na palena aina o Pelekane. ” He lehulehu no ka poe i ukali aku ma keia huakai a na Lii, aka, ua hala aku lakou apau i ka make a koe mai nei maua elua—o ke Konela Curtis Piehu Iaukea ame ka mea e kakau nei i keia wahi moolelo pokole. Ua konoia ka...

Ma na la mua o ka makahiki 1887, ua loaa mai la he palapala kono i ka Moi Kalakaua mai ke Aupuni mai o Pelekane, e kono mai ana e komo pu aku iloko o na hana hoohiwahiwa o ka piha ana o na makahiki he kanalima o ka nohoalii ana o ka Moiwahine Victoria, maluna o ka nohoalii o Beretania Nui. I ka wa nae i loaa mai ai o keia kono e noho ana ka Moi Kalakaua ame ke aloalii, ame ka lahui Hawaii holookoa, iloko o ke kanikau no ka Mea Kiekie ke Kamaliiwahine Miriam Kapili Likeli...

Read More
  • Cover Image

Ka Mo'Olelo O Lonoikamakahiki

By: by Abraham Fornander

The Hale Kuamoo–Hawaiian Language Center supports and encourages expansion of Hawaiian language as the medium of education, business, government, and other contexts of social life in Hawaii. The Center provides professional and material resources necessary to address this goal including educational support in the development of curriculum materials for Hawaiian medium education, teacher training, Na Maka O Kana Hawaiian language newspaper, and the Mamaka Kaiao dictionary...

He Alii nui o Lonoikamakahiki no ka mokupuni o Hawaii ma hope iho o ko Keawenuiaumi make ana; he kanaonokumamaha hanauna maia Wakea mai. O Keawenuiaumi kona makua kane, a o Kaihalawai kona makuahine; ma Napoopoo kona wahi i hanau ai, a ma laila no o ia i hanai ia ai a nui, e kona mau kahu, e Hauna laua me Loli, a me ka laua wahine o Kohenemonemo. I ko Lonoikamakahiki wa opiopio, oiai ua hoomaka ae kona noonoo ana, i ia manawa nana aela o Lonoikamakahiki, e kau ana na me...

Read More
  • Cover Image

Ka Mo'Olelo O Keahiakahoe

By: by Pelehonuamea Harman

E na makamaka o ka olelo makuahine mai Hawaii Nui Kuauli a i Niihau o ka Ua Naulu aloha pumehana kakou. Ke panee nei keia moolelo i mua o oukou, i mua o ka maka o na kanaka e kuupau nei i ka hooko i ka iini nui o kakou, o ia no ka hooikaika hou i ka olelo Hawaii. He mahele nui ia o ko kakou Mauli Ola Hawaii. Ma loko o keia moolelo i hoike ia ai kekahi ano kupono a kupono ole o ke kanaka ma ka wa kahiko. E maliu aku kakou i keia haawina, no ka mea, he mea no ia i pili i n...

O Keaahala ka aina. He wahi ka ia ma uka o Kaneohe. Ma laila i noho ai o Kahoe. He mahiai o Kahoe e noho ana me kana ohana ma ke alo o na pali kunihi o Koolau Poko.

Read More
  • Cover Image

Ka Moolelo O Ka Moi Kalakaua I (The History of King Kalakaua I)

By: by J. J. Williams

Ae! Ua hala, ua nalo, ua pio ke kukui o ko Kalakaua Hale;. ua makee mai la ka Mana Kahikolu i ke aka uhane o kona hale kino alii, a ua kaili aku la e hookokoke aku ma na pohai o Kona Nohoalii Hemolele ma ka Paredaiso lani. Aohe ana mau noonoo a hooluhi hou ana iaia iho no na pono a me na pomaikai o ka lahui a me ka aina ana i hiipoi aloha nui ai; ua pau oia maanei; ua oili pulelo aku la ka uhane ke aho o ke kino. a waiho iho la mahope nei he lahui i poipu ia e na eheu o ...

Ka Moi, ka Alihikaua Nui, ke Alii Kapu, Hoano, ka Wela, ka Moe, Kaikuhaipuhilaninuu, Wohi Kuakahili, Haku o ka Ohiako a me ka Palaoa Pae, Kukuiaikeawakea, Kama Alii Hanau o ka Aina, ka Haku I-ka-Po-Iuiu-Lani a Iku Hai Hoano no ka Hale Naua, i ka wa e ikuwa ana ka moa kuakahi i ka moku ana o ka pa-wa o ka po a huli ke au no ka wehekaiao, oili ka malamalama, hanau ke ao pale ka po, a oia ke kuhi ana o ka uwaki o ka manawa i ka hora elua o ka poniliula wanaao o ka la umik...

Read More
  • Cover Image

Ka Moolelo O Heneri Opukahaia (The History of Henry Obookiah)

By: by Hawaiian Historical Society

O ka nui o keia Moolelo, ua unuhiia noloko mai o kekahi buke i paiia ma ka olelo Haole, ma Amerika Huipuia. Ua huli hou ia nae, a ua hooponoponoia kekahi mau hemahema o ua buke nei. O kekahi mau mea hoi, ua hookomo hou ia, no ka moolelo a Rev. S. W. Papaula i imi ai ma Kealakekua, Hawaii. He mea nui no kakou o Hawaii nei keia moolelo o Heneri Opukahaia; no ka mea, o ka makamua ia o na hana kupaianaha a ke Akua i hana lokomaikai mai ai i ko kakou Lahui nei; a no loko mai...

A hiki mai la ka wa o ke kaua ana o Ka- mehameha me Namakeha, oia ke kaua o Kaipalaoa i make ai o Namakelia, i ka makahiki 1797, o na makua o Opukahaia ka i make pu iloko o ia kaua ana, a me kahi kaikaina uuku a Opukahaia, a pakele mahunehune wale oia nei. Ua aneane umi na makahiki o Opukahaia i kela manawa. Penei kahi moolelo a Opukahaia no ia mea. " Elua aoao i hoopaapaa no ka mana Aupuni o ia aina." (Oia paha o ko Kamehameha a me ko Namakeha.) " Hoouka ia ke kaua, a...

Read More
  • Cover Image

He Moolelo No Maui Hikina-Kalialinui I Uka a Me Na Aina O Lalo : A...

By: by Kepa Maly

The following collection of archival and oral historical-consultation records pertaining to Waikamoi Preserve and the greater watershed of the Haleakala mountain lands on the island of Maui, was compiled by Kumu Pono Associates LLC, at the request of The Nature Conservancy-Hawaii. This study provides The Nature Conservancy and its partners in management of the Waikamoi Preserve, with a cultural assessment of the Waikamoi Preserve, as required by State review laws governi...

1848, Kamehameha III granted fee-simple interest of Kalialinui to a chiefly steward, Kamaikaaloa (Kamaikaaloa), who held the land through the remainder of his lifetime, and subsequently conveyed it to his heirs. Kalalawalu—daughter of Kamaikaaloa and Kealohaaukai—and her husband, Douglas Panee, sold the land of Kalialinui to Haleakala Ranch in 1888. Most of Kalialinui, including the land that became the Waikamoi Preserve, has been held by Haleakala Ranch since that t...

Read More
 
2
|
3
|
4
|
5
|
6
Records: 61 - 80 of 247 - Pages: 


Copyright © World Library Foundation. All rights reserved. eBooks from Project Gutenberg are sponsored by the World Library Foundation,
a 501c(4) Member's Support Non-Profit Organization, and is NOT affiliated with any governmental agency or department.