Search Results (41 titles)

Searched over 21.6 Million titles in 0.3 seconds

 
Hawaiian (X) Drama and Literature (X)

       
1
|
2
|
3
Records: 1 - 20 of 41 - Pages: 
  • Cover Image

Ke Kamalii Wahineo Huilua a Me Kamapuaa (Princess Huilua and Kamapuaa)

By: May Parker

Na Kamalei—He Papahana Ho‘ona‘auao Kamali‘i ia no loko mai o kekahi hui ku i ka ‘auhau ‘ole no ka ‘oiwi Hawai‘i. Aia kekahi i loko o keia ‘ahahui he polokalamu ho‘ona‘auao makua/kamali‘i no ka lawelawe ‘ana i na ‘ohana o Ko‘olauloa ma ka mokupuni o O‘ahu. Me ke kokua kala ‘ana o ka Administration for Native Americans no ka pahana Na Kama o Ko‘olauLoa, ha‘awi keia ‘ahahui i na ‘ohana i mau lawelawe ‘ohana a me na ha‘awina ho‘ona‘auao ho‘i no ka ulu maika‘i ‘ana o ke keiki kupono ma kona mo‘omeheu a me ka pilina kanaka. ‘O ka haku ‘ana i na mo‘olelo no na ‘ohana i loa‘a na po‘e kamali‘i kekahi hana a makou. Ho‘olako ‘ia no ko makou mau ‘ohana me na mo‘olelo leo ma ko makou kaiaulu. No ia kumu, ho‘opuka ‘ia a‘ela na mo‘olelo kuhohonu no ko makou ‘ano he kanaka maoli—‘o wai kakou a mai hea mai kakou. I keia manawa, paipai aku na po‘e kupuna i ke kuka kama‘ilio ‘ana i na mo‘olelo no ka maika‘i o ka hanauna e hiki mai ana. A‘o pu ‘ia akula na mo‘olelo, ka ho‘ike honua, ka ‘olelo, na loina, a me ka mo‘omeheu i loko o keia mau puke no na po‘e kamali‘i pae makahiki 2-4. Nana nui ‘ia keia pu‘ulu puke ‘ewalu o Na Kama o K...

Read More
  • Cover Image

No Na Manu

By: Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

No Na Ha'Uki

By: Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

No Ke Kumu 'Ulu

By: Eve Furchgott

Ke ola nei no ka olelo Hawaii me ka mahuahua pu. O ka olelo kanaka ka olelo nui o kekahi mau papa kula a me na ano honua like ole. Aole nae i lawa. E hoolaha hou ia aku no a ohaoha i waena o ka lehulehu. I paepae ia hoi keia manao, he mau huaolelo a mamalaolelo Hawaii ko ka unuhina Pelekania o No ke Kumu Ulu. Aia hoi he mau haawina olelo a me ka papa huaolelo Hawaii ma ka pau ana o ka puke. E nanea iho ka mea heluhelu i ka walea a me ka maikai o ka hoopaa ana i ka olelo Hawaii....

Read More
  • Cover Image

No Ka Wai O Ka Puna Hou

By: Eve Furchgott

O pu uomanoa ma ke awawa o manoa kahi o keia mo olelo. O mukaka ke kane a o kealoha kana wahine. Ua pilikia laua me ko manoa a pau i ka wa malo o a ohe ua. Ua hele a malo o na kahawai a pela pu na punawai. A ole i nui na mea e ai ai oiai he wa wi. He wa pa akiki no ho i ia. ...

Read More
  • Cover Image

No Ka Huinaha Ma Ka Hale Ku’Ai

By: Liana Honda

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa oNa Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

The Naughty Elepaio (No Ka Elepaio Kolohe)

By: Eve Furchgott

The Hawaiian language is alive and growing in influence. Hawaiian is now the primary language in many classrooms and other settings, but there is still a great need to make Hawaiian more accessible to more learners. To address this need, we have included basic Hawaiian words and phrases in the English translation of No ka Elepaio Kolohe. A Hawaiian language lesson sheet and glossary are also included at the back of this book to provide additional learning opportunities. Our hope is that readers will discover that learning Hawaiian can be fun and rewarding. This book includes English translations....

a hakilo ihola o ia ia Kanaka. Lele o ia mai ka lala kumulaau a i ka pohaku hookahi a Kanaka e hoomaha ana. Iho o ia i kahi o ka Kanaka hue wai, a nana pono akula o Elepaio i ia hue wai me ka hooia pu i ka hiamoe paa loa a Kanaka. A curious little elepaio bird came and peered down at Kanaka. He flitted from a branch to the pohaku where Kanaka was resting. After a while, he flew down to Kanakas hue wai. He stared at the hue wai and made sure Kanaka was sound asleep....

Read More
  • Cover Image

Lei Puamelia

By: Maile Andrade

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao....

Read More
  • Cover Image

Kuola a Me Iosepa (Kuola and Iosepa)

By: William K. Wallace

Haawi ia mai la ke kala no ua papahana nei e Administration for Native Americans. O ka pahuhopu nui o ua papahana nei ka hoolako ia mai o na hana lawelawe a me na ano mea like ole nana e paipai aku i ke ao ana mai o na mea i pili loa i ka nohona Hawaii a me ka ulu maikai ana o ke keiki ola kupono (he keiki i hanai maikai ia). O wai la kakou No hea mai kakou Ua panu ia na ninau. Ua hooikaika ia iho la ka ohana a ua hoopuka ia iho la na moolelo nana e hoakaaka i ke kumu o ko kakou ola ana ma muli o ko kakou hooilina olelo o ko kakou aina. O ko makou mau hoa kokua na ano ahahui like ole o Koolauloa nana e kakoo i ka holomua o na keiki Hawaii a me ko lakou mau ohana ma o ka haku ia ana o na puke keiki....

Read More
  • Cover Image

Ko'U Lima

By: Liana Iaea Honda

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

Na Kaha Kiko No Ka 'Olelo Hawai'I

By: William H. Wilson

This volume contains the proper usage and pronunciation of the different accent marks used in the Hawaiian language. There are the proper instructions on how to use the proper stress marks for different words and what each stress mark is named....

Read More
  • Cover Image

Kamaaina au Ia Kaaawa (I Know Kaaawa)

By: Koolauloa Early Education Program

Na Kamalei—He Papahana Ho‘ona‘auao Kamali‘i ia no loko mai o kekahi hui ku i ka ‘auhau ‘ole no ka ‘oiwi Hawai‘i. Aia kekahi i loko o keia ‘ahahui he polokal- amu ho‘ona‘auao makua/kamali‘i no ka lawelawe ‘ana i na ‘ohana o Ko‘olauloa ma ka mokupuni o O‘ahu. Me ke kokua kala ‘ana o ka Administration for Na- tive Americans no ka pahana Na Kama o Ko‘olauLoa, ha‘awi keia ‘ahahui i na ‘ohana i mau lawelawe ‘ohana a me na ha‘awina ho‘ona‘auao ho‘i no ka ulu maika‘i ‘ana o ke keiki kupono ma kona mo‘omeheu a me ka pilina kanaka. ‘O ka haku ‘ana i na mo‘olelo no na ‘ohana i loa‘a na po‘e kamali‘i kekahi hana a makou. Ho‘olako ‘ia no ko makou mau ‘ohana me na mo‘olelo leo ma ko makou kaiaulu. No ia kumu, ho‘opuka ‘ia a‘ela na mo‘olelo kuhohonu no ko makou ‘ano he kanaka maoli—‘o wai kakou a mai hea mai kakou. I keia manawa, paipai aku na po‘e kupuna i ke kuka kama‘ilio ‘ana i na mo‘olelo no ka maika‘i o ka hanauna e hiki mai ana. A‘o pu ‘ia akula na mo‘olelo, ka ho‘ike honua, ka ‘olelo, na loina, a me ka mo‘omeheu i loko o keia mau puke no na po‘e kamali‘i pae makahiki 2-4. Nana nui ‘ia keia pu‘ulu puke ‘ewalu o Na ...

Vowel pronunciation: Ka Papa Puana The (5) Hawaiian vowels are pronounced similar to the following English words. A sounds like U in UMBRELLA E sounds like E in RED I sounds like E in HE O sounds like O in GO U sounds like OO in MOON...

Read More
  • Cover Image

E Pa'A Pono (Hold Fast)

By: Heitiare K. Kammerer

Na Kamalei—He Papahana Ho‘ona‘auao Kamali‘i ia no loko mai o kekahi hui ku i ka ‘auhau ‘ole no ka ‘oiwi Hawai‘i. Aia kekahi i loko o keia ‘ahahui he polokalamu ho‘ona‘auao akua/kamali‘i no ka lawelawe ‘ana i na ‘ohana o Ko‘olauloa ma ka mokupuni o O‘ahu. Me ke kokua kala ‘ana o ka Administration for Native Americans no ka pahana Na Kama o Ko‘olauLoa , ha‘awi keia ‘ahahui i na ‘ohana i mau lawelawe ‘ohana a me na ha‘awina ho‘ona‘auao ho‘i no ka ulu maika‘i ‘ana o ke keiki kupono ma kona mo‘omeheu a me ka pilina kanaka. ‘O ka haku ‘ana i na mo‘olelo no na ‘ohana i loa‘a na po‘e kamali‘i kekahi hana a makou. Ho‘olako ‘ia no ko makou mau ‘ohana me na mo‘olelo leo ma ko makou kaiaulu. No ia kumu, ho‘opuka ‘ia a‘ela na mo‘olelo kuhohonu no ko makou ‘ano he kanaka maoli—‘o wai kakou a mai hea mai kakou. I keia manawa, paipai aku na po‘e kupuna i ke kuka kama‘ilio ‘ana i na mo‘olelo no ka maika‘i o ka hanauna e hiki mai ana. A‘o pu ‘ia akula na mo‘olelo, ka ho‘ike honua, ka ‘olelo, na loina, a me ka mo‘omeheu i loko o keia mau puke no na po‘e kamali‘i pae makahiki 2-4. Nana nui ‘ia keia pu‘ulu puke ‘ewalu o Na Kama o Ko‘olauLoa no n...

‘O na ‘ahahui kaiaulu o Ko‘olauloa me ko lakou mau haku puke ko makou mau kumu waiwai. Na lakou no i kako‘o i ka holomua ‘ana o ka heluhelu a me ke kakau ‘ana o na po‘e keiki ‘oiwi me ko lakou mau po‘e ‘ohana. Ua hana like pu makou ma ka haku ‘ana i keia mau puke a ka‘ana like pu makou i na mana‘o like ‘ole ma ke a‘o aku, a‘o mai. He kupaianaha keia mau puke, no ka mea, na makou, na kupa o Ko‘olauloa i ha‘i i keia mau mo‘olelo. Ua pa‘i ‘ia akula kela puke keia puke ma na ‘olelo kuhelu ‘elua o ka moku‘aina o Hawai‘i— Ka ‘Olelo Hawai‘i a me Ka ‘Olelo Pelekane. ‘O na hua ‘olelo Hawai‘i kahiko me na hua ‘olelo Hawai‘i hou ke ‘ano o na hua ‘olelo ma loko o na puke mo‘olelo. ‘Oko‘a iki paha ka ho‘ohana a pela ‘ana i na hua ‘olelo ma Ko‘olauloa me na wahi ‘e a‘e ma Hawai‘i nei. Ua ho‘okomo pu ‘ia kekahi mau hua ‘olelo Hawai‘i ma ka po‘o‘olelo Pelekane, no ka mea, ua hele a ma‘a keia mau hua ‘olelo Hawai‘i i ko makou kaiaulu. Ua ho‘a‘o nui makou e ‘olelo me ka hemahema ‘ole o ka ‘olelo Hawai‘i ma na ‘ao‘ao o keia mau puke. No na keiki a pau, ua ho‘ola‘a ‘ia ihola keia mau puke me ke aloha ia Maxine Kahaulelio, ‘o ia ka mea ...

Read More
  • Cover Image

He Aha Kau

By: Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a punio Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamooma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

This book teaches you beginner gramma in Hawaiian language through pictures, basic words, and phrases.

Read More
  • Cover Image

E Ku'U Hiapo

By: Kawehi Keolanui

Nona na kuleana a pau. A'ole e hana kope 'ia këia puke a i'ole kekahi hapa o keia puke, ma na 'ano like 'ole a pau me ka'ae'ole ma ka palapala o ka mea nona ke kuleana....

Ua pau ke kula, a ua kii koke ia o Kamalu. I kona kau ana ma luna o ke kaa, aia kona mama me kona papa ma laila. Ua ano puiwa o ia a ua komo ka hauoli i loko ona no ka mea aole keia he mea maamau. Ua maopopo ia Kamalu, ua loaa kekahi mea kuikawa o ia la....

Read More
  • Cover Image

Aia He Kaheka

By: Wíllíam H. Wílson

Aha Punana LeoHe ahahui auhau ole ka Aha Punana Leo i ho okumu ia i ka makahiki 1983 no ka ho ola ana i ka olelo Hawai i a me ka ho okumu ana i na kula e a o ia i loko wale no o ia olelo. I ia makahiki aku, ua ku ke kula Punana Leo mua loa, ke kula ho olu u olelo oiwi mua loa ho i o Amelika Hui Pu la. Ma hope o ka ho ololi ia ana e ka ohana Punana Leo o kekahi kanawai o ka makahiki 1896 e papa ana i na kula olelo Hawai i, ua lawe ia ke ki ina ho ona auao o ka Punana Leo, a me na keiki puka mua pu o ka papahana, i loko o na kula aupuni. Me ke kako o nui ia e ka Aha Punana Leo, ua hiki akula ia papahana aupuni moku aina a hiki i ka papa umikumalua. I keia wa he umikumakahi kula kamali i Punana Leo e hanai haumana nei a e ho onui nei i ka heluna o na kula olelo Hawai i aupuni. Ua ho okumu Pu ia e ka Aha Punana Leo kekahi mau kula ho okolohua no ka ho ona auao i loko o ka olelo Hawai i ana e malama nei me ka Oihana Ho ona auao a me Ka Ha...

Read More
  • Cover Image

The 'Ulu Tree (No Ke Kumu 'Ulu)

By: Eve Furchgott

The Hawaiian language is alive and growing in influence. Hawaiian is now the primary language in many classrooms and other settings but there is still a great need to make Hawaiian more accessible to more learners. To address this need we have included basic Hawaiian words and phrases in the English translation of No ke Kumu Ulu. A Hawaiian language lesson sheet and glossary are also included at the back of this book to provide additional learning opportunities. Our hope is that readers will discover that learning Hawaiian can be fun and rewarding....

Read More
  • Cover Image

Kekahi Mau Hana Aloha a Kamehameha

By: Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

O Kaina Ke Kumu Koa

By: Eve Furchgott

i kekahi kakahiaka, ike ihola o ia he one ko lalo o kona mau aa, aole hoi o ka lepo paa o uka. Aia ka hoi o ia ma kahakai! O kona pioloke aela no ia me ka imi pu aku no i ka lepo e kupaa ai, aole nae i loaa. Aue! He ano e no keia wahi, he okoa ia, aole i like me na mea maamau o kona wahi noho i uka. Nune ihola o Kaina, “Pehea la au i hiki mai ai ma anei” Komo aela ka hopohopo i loko ona. “ Ma hea la hoi kuu ohana a me na hoaaloha” i ninau ai o ia. Huli akula o ia i o a i anei o keia aina malihini i kekahi mea kamaaina ia ia. Ike akula o Kaina i kekahi mea e nee malie ana ma ka ae kai, o ia hoi ka holo ana o kekahi …...

Read More
  • Cover Image

No Ka'Aimalu

By: Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

O Kihakelea ke kane a o Kaipoleimanu ka wahine. Hanau mai na laua elua no keiki. O ka mua, o Pupukanioe he kane. O ka lua, o Nauluahoku he kaikamahine. O Panaiahakea kahi noho o keia mau keiki me ko laua mau makua....

Read More
  • Cover Image

No Ka Pu'Olo 'Ono

By: Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

Ko'U Lumi Mokaki

By: Eve Furchgott

Kako o a paipai ka Hale Kuamo o-Kikowaena Olelo Hawai i i ka ho okumu ana i ka olelo Hawai i, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai ho i ka olelo Hawai i mai o a o o Hawai i Pae Aina. Na ka Hale Kuamo o e ho omohala nei i na ha awina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawai i ana ma na ano po aiapili like ole e like ho i me ka ha awina olelo Hawai i no na kula olelo Hawai i, na papahana kako o kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua ho okumu ia ka Hale Kuamo o e ka Aha olelo o ka Moku aina o Hawai i i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamo o ke ke ena Moku aina olelo Hawai i mua loa a puni o Hawai i. Ina makemake oe e kako o i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamo o ma ka lulu mai i ke kala ha awi manawale a, e ho ouna mai i ka University of Hawai i Foundation-Hale Kuamo o ma ka helu wahi i ho ike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

Ma Ko'U Kaiaulu (In My Neighborhood)

By: Kalani Puloku Taylor Vahey

He papahana hoonaauao ohana o Hoala Na Pua no loko o keia ahahui. Aia ma keia papahana e hana like pu ana na makua a me ke keiki. He kokua keia papahana i na ohana no ka moku o Koolauloa, ma Oahu, Hawaii. O The Hooulu Hou Project: Stories Told By Us kekahi papahana hou ae no Na Kamalei. Haawi ia mai la ke kala no ua papahana nei e Administration for Native Americans. O ka pahuhopu nui o ua papahana nei ka hoolako ia mai o na hana lawelawe a me na ano mea like ole nana e paipai aku i ke ao ana mai o na mea i pili loa i ka nohona Hawaii a me ka ulu maikai ana o ke keiki ola kupono (he keiki i hanai maikai ia). O wai la kakou No hea mai kakou Ua panu ia na ninau. Ua hooikaika ia iho la ka ohana a ua hoopuka ia iho la na moolelo nana e hoakaaka i ke kumu o ko kakou ola ana ma muli o ko kakou hooilina olelo o ko kakou aina. O ko makou mau hoa kokua na ano ahahui like ole o Koolauloa nana e kakoo i ka holomua o na keiki Hawaii a me ko lakou mau ohana ma o ka haku ia ana o na puke keiki. Ua puka mai ma na kaiaulu na moolelo o ka wa o mua, ka aina, ka olelo, a me ka nohona kanaka. Ua paipai nui ia e na kupuna ka hoomaopopo ia aku ...

Read More
  • Cover Image

Hiki Ke A'O E Pili Ana I Ka I'A

By: Leilani Franco

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

No Ka 'Ilio Mo'O

By: Eve Furchgott

O KAnAKAOLE, ua hana o ia e like me kana hana kumau. Ua huki o ia i ke kalo lehua, a hoomoa ma ka imu. I ka moa pono ana o ke kalo, o ke kui akula no ia ona i ka ai a loaa mai ka poi lehua ono e like me ka Kaahumanu i kauoha mai ai. Ua hookomo ia ka poi i ka umeke ai a makaukau ihola no ka lawe ia i Honolulu....

No KA wahine ui e noho ana ma luna o Konahuanui, aole o ia i ike pinepine ia. Aka, ua ike ia no nae kona ano he eepa maoli no. O ke ano o kona kino, he hapa moo, hapa kanaka. A wahi a kahiko, he pilina ko ka moo me ka ilio moo. No ia moolelo kupanaha nei, ua hele a laha loa, i kaao nui hoi, i waena o ke alo alii a me ko ka aina laula. Nani hoi ka maopopo i ka nui kanaka no ke ano e o ka ilio moo, ua lilo ka ilio i mea e makau ai na kanaka hele i ka po. A i ka hele ana o ko Koolau i Honolulu a hoi aku, hoi mua no i ka wa ahiahi okoa i ole e pilikia hou i ka ilio moo kupanaha....

Read More
  • Cover Image

No Ka Wa'A

By: Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

No Ka 'Ulili Niu

By: Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Noonoo nui ka ohana i ke kaumaha o ka lakou wahi keikikane. Olelo akula ke kupunakane, " Aole ka ohe hano ihu he kokua nona. Pehea kakou e kokua aku ai i ia wahi keiki" Pane koke ke kupunawahine, "Pono ia ia ka ulili niu."...

Read More
  • Cover Image

No Ke Anila

By: Eve Furchgott

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

He Mau Pepeiao Ko Ka I'A

By: Eve Furchgott

This book teaches you the beginning level of the Hawaiian language using basic words, phrases and pictures to aid you in the learning process.

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

Ko'U Wawae

By: Liana Iaea Honda

Kako o a paipai ka Hale Kuamo o-Kikowaena Olelo Hawai i i ka ho okumu ana i ka olelo Hawai i, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai ho i ka olelo Hawai i mai o a o o Hawai i Pae Aina. Na ka Hale Kuamo o e ho omohala nei i na ha awina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawai i ana ma na ano po aiapili like ole e like ho i me ka ha awina olelo Hawai i no na kula olelo Hawai i, na papahana kako o kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua ho okumu ia ka Hale Kuamo o e ka Aha olelo o ka Moku aina o Hawai i i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamo o ke ke ena Moku aina olelo Hawai i mua loa a puni o Hawai i. Ina makemake oe e kako o i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamo o ma ka lulu mai i ke kala ha awi manawale a, e ho ouna mai i ka University of Hawai i Foundation-Hale Kuamo o ma ka helu wahi i ho ike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

He Ia Kau E Ai Ai

By: Malia Keliikoa

Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke wehewehe o Mamaka Kaiao. Ua hookumu ia ka Hale Kuamoo e ka Ahaolelo o ka Mokuaina o Hawaii i ka makahiki 1989. O ka Hale Kuamoo ke keena Mokuaina olelo Hawaii mua loa a puni o Hawaii. Ina makemake oe e kakoo i na pahuhopu a me na hana o ka Hale Kuamoo ma ka lulu mai i ke kala haawi manawalea, e hoouna mai i ka University of Hawaii Foundation-Hale Kuamoo ma ka helu wahi i hoike ia ma lalo iho nei....

Read More
  • Cover Image

Zhaka

By: Kealaulaokamamo Leota

Na Kamalei—He Papahana Ho‘ona‘auao Kamali‘i ia no loko mai o kekahi hui ku i ka ‘auhau ‘ole no ka ‘oiwi Hawai‘i. Aia kekahi i loko o keia ‘ahahui he polokalamu ho‘ona‘auao makua/kamali‘i no ka lawelawe ‘ana i na ‘ohana o Ko‘olauloa ma ka mokupuni o O‘ahu. Me ke kokua kala ‘ana o ka Administration for Native Americans no ka pahana Na Kama o Ko‘olauLoa, ha‘awi keia ‘ahahui i na ‘ohana i mau lawelawe ‘ohana a me na ha‘awina ho‘ona‘auao ho‘i no ka ulu maika‘i ‘ana o ke keiki kupono ma kona mo‘omeheu a me ka pilina kanaka. ‘O ka haku ‘ana i na mo‘olelo no na ‘ohana i loa‘a na po‘e kamali‘i kekahi hana a makou. Ho‘olako ‘ia no ko makou mau ‘ohana me na mo‘olelo leo ma ko makou kaiaulu. No ia kumu, ho‘opuka ‘ia a‘ela na mo‘olelo kuhohonu no ko makou ‘ano he kanaka maoli—‘o wai kakou a mai hea mai kakou. I keia manawa, paipai aku na po‘e kupuna i ke kuka kama‘ilio ‘ana i na mo‘olelo no ka maika‘i o ka hanauna e hiki mai ana. A‘o pu ‘ia akula na mo‘olelo, ka ho‘ike honua, ka ‘olelo, na loina, a me ka mo‘omeheu i loko o keia mau puke no na po‘e kamali‘i pae makahiki 2-4. Nana nui ‘ia keia pu‘ulu puke ‘ewalu o Na Kama o Ko...

Read More
  • Cover Image

Ma Ke Kula

By: Aha Punana Leo

The internationally known Aha Punana Leo, Inc. is a non-profit organization which was established in 1983 to revitalize the nearly extinct Hawaiian language and establish schools taught entirely through that language. The following year, the organization founded the first Punana Leo school which was also the first Native American language immersion school in the United States. After the Punana Leo families changed an 1896 law banning Hawaiian language schools, the Punana Leo method of education, along with the first graduates of the program, were taken into the public schools. With strong support from the Aha Punana Leo, that state government program has expanded to the twelfth grade. Presently there are eleven Punana Leo preschools that graduate students and provide growth for such government Hawaiian language schools. The Aha Punana Leo has also initiated Hawaiian language medium laboratory schools which it runs in cooperation with the Hawaii State Department of Education and the Ka Haka Ula O Keelikolani College of Hawaiian Language of the University of Hawaii at Hilo. Additional operations include production and distribution of ...

Read More
  • Cover Image

Kekanaka Mahiai Pomaikai

By: Lilinoe Andrews

The internationally known Aha Punana Leo, Inc. is a non-profit organization which was established in 1983 to revitalize the nearly extinct Hawaiian language and establish schools taught entirely through that language. The following year, the organization founded the first Punana Leo school which was also the first Native American language immersion school in the United States. After the Punana Leo families changed an 1896 law banning Hawaiian language schools, the Punana Leo method of education, along with the first graduates of the program, were taken into the public schools. With strong support from the Aha Punana Leo, that state government program has expanded to the twelfth grade. Presently there are eleven Punana Leo preschools that graduate students and provide growth for such government Hawaiian language schools. The Aha Punana Leo has also initiated two Hawaiian language medium laboratory schools which it runs in cooperation with the Hawaii State Department of Education and the Ka Haka Ula O Keelikolani College of Hawaiian Language of the University of Hawaii at Hilo. Additional operations include production and distribution...

Read More
  • Cover Image

Aia Ka Alakeka Ma Kaipapau (Is There an Alligator at Kaipapau)

By: Shawna Makala West

Na Kamalei-K. E. E. P. — Koolauloa Early Education Program is a Native Hawaiian nonprofit organization that includes Hoala Na Pua, a parent-child interaction and family education program that services the families of Koolauloa, Oahu, Hawaii. pictures for their books. Each book is published in the official languages of Hawai‘i: Hawaiian and English. Blends of ancient and modern Hawaiian words were included within the texts of our stories. The use and spelling of selected words, while commonly used by the residents of Koolauloa Oahu, may not be as typical in other regions of Hawai‘i. The Houlu Hou Project: Stories Told By Us participants have strived to retain the correct usage of the Hawaiian language within the processes and the pages of our stories. These books for all the children are lovingly dedicated to Auntie Maxine Kahaulelio, founder of Na Kamalei, Keoana Hanchett, Na Kamalei’s first program director, and Kawai Aona-Ueoka. They continue to inspire us. The Houlu Hou Project: Stories Told By Us is a project of NaKamalei that is funded in part by the Administration for Native Americans. The project goal is to p...

Ka Hui Makua O Ke Kula Kaiapuni O Hau‘ula participated in this project because of love and passion for our mother tongue, and to encourage and support our keiki (children) in the creative process of expressing their mana‘o (thoughts, ideas) through writing. The name Alligator Pond is celebrated by the imagination of the children of Hau‘ula: that this rock formation resembles the body of an alligator. No one knows where the name originated. This beach area has been known as Alligator Pond for a very long time. Alligator Pond is a special place for the children and parents of this area. It is a place where the neighborhood comes to enjoy hot days and not so hot days. Families love to participate in all types of beach activities together. They include sand play on the beach, sea creature search in shallow water, fishing off of Alligator’s body and jumping off of Alligator’s nose into the sea pool. This is, and will always be, a beautiful place for the neighborhood of Kaipapa‘u. Ka Hui Makua O Ke Kula Kaiapuni O Hau‘ula was established in August of 1998. Although we were a group of parents that met monthly to discuss our visio...

Read More
  • Cover Image

I Mea Aha Ke Kai

By: Lilinoe Andrews

The internationally known ?Aha Punana Leo, Inc. is a non-profit organization which was established in 1983 to revitalize the nearly extinct Hawaiian language and establish schools taught entirely through that language. The following year, the organization founded the first Punana Leo school which was also the first Native American language immersion school in the United States. After the Punana Leo families changed an 1896 law banning Hawaiian language schools, the Punana Leo method of education, along with the first graduates of the program, were taken into the public schools. With strong support from the ?Aha Punana Leo, that state government program has expanded to the twelfth grade. Presently there are eleven Punana Leo preschools that graduate students and provide growth for such government Hawaiian language schools. The ?Aha Punana Leo has also initiated two Hawaiian language medium laboratory schools which it runs in cooperation with the Hawai?i State Department of Education and the Ka Haka ?Ula O Ke?elikolani College of Hawaiian Language of the University of Hawai'i at Hilo. Additional operations include production and distr...

Read More
  • Cover Image

A’Ohe Inoa Komo ‘Ole O Ke ‘Ai

By: William H. Wilson

The internationally known ‘Aha Punana Leo, Inc. is a non-profit organization which was established in 1983 to revitalize the nearly extinct Hawaiian language and establish schools taught entirely through that language. The following year, the organization founded the first Punana Leo school which was also the first Native American language immersion school in the United States. After the Punana Leo families changed an 1896 law banning Hawaiian language schools, the Punana Leo method of education, along with the first graduates of the program, were taken into the public schools. With strong support from the ‘Aha Punana Leo, that state government program has expanded to the twelfth grade. Presently there are eleven Punana Leo preschools that graduate students and provide growth for such government Hawaiian language schools. The ‘Aha Punana Leo has also initiated two Hawaiian language medium laboratory schools which it runs in cooperation with the Hawai’i State Department of Education and the Ka Haka ‘Ula O Ke’elikolani College of Hawaiian Language of the University of Hawai’i at Hilo. Additional operations include production and distr...

Kula Kaiapuni Hawai’i is usually a stream of classes within an English medium school. While children in the English medium classes often admire the ability to speak Hawaiian, they also sometimes tease Kula Kaiapuni Hawai’i students for being different. Although all children tease each other, being teased while in a minority position requires some positive support. This book was written in response to parents' requests for help in dealing with a true-life situation: the derision of Hawaiian cultural practices by non Hawaiian-speaking children. This story provides a traditional strategy for ignoring teasing as well as reinforcement for practices and values of Kula Kaiapuni Hawai’i students that parents view as positive....

Read More
  • Cover Image

Ko Pele Hiki 'Ana Mai I Hawai'I

By: William H. Wilson

The internationally known ?Aha Punana Leo, Inc. is a non-profit organization which was established in 1983 to revitalize the nearly extinct Hawaiian language and establish schools taught entirely through that language. The following year, the organization founded the first Punana Leo school which was also the first Native American language immersion school in the United States. After the Punana Leo families changed an 1896 law banning Hawaiian language schools, the Punana Leo method of education, along with the first graduates of the program, were taken into the public schools. With strong support from the ?Aha Punana Leo, that state government program has expanded to the twelfth grade. Presently there are eleven Punana Leo preschools that graduate students and provide growth for such government Hawaiian language schools. The ?Aha Punana Leo has also initiated Hawaiian language medium laboratory schools which it runs in cooperation with the Hawai?i State Department of Education and the Ka Haka ?Ula O Ke?elikolani College of Hawaiian Language of the University of Hawai?i at Hilo. Additional operations include production and distribut...

He wahine malihini o Pele i holo kona manao e holo mai i Hawaii nei. Aole i maikai kona noho ana me kona kaikuaana, me Namakaokahai a ua makemake o ia e holo mai i kekahi aina okoa....

Read More
  • Cover Image

Ke Nui A'E Au

By: Lahela Johnson

This book honors some of the occupations a child might choose when he or she grows up in Hawaii. We want to show children that the status of an occupation isn't as important as doing a job well. One of our goals was to picture children and adults who speak Hawaiian. All the children are Hawaiian speakers from the Punana Leo and Hawaiian Immersion schools. All the professionals work at the jobs shown—and most of them speak Hawaiian. In choosing which occupations to feature, we tried to keep in mind our audience—children. We selected easily recognizable, visually interesting occupations. We focused on each job's specialized tools, clothing, and environment. Besides the community helpers (doctor, teacher, fire-fighter, police officer), we have presented traditional Hawaiian occupations (taro farmer, cowboy, canoe sailor, throw-net fisherman), modern occupations (news-caster, fighter pilot), artistic occupations (actor, conductor), and a science occupation (botanist). In the end, with lots of help from the professionals and the families and after all the considerations were met, we chose the thirteen most appropriate, clear, and inte...

O Keiki Chang Kawaiaea ka hiapo o na keiki elima a Edward laua o Laureen Chang no Makena Maui. Ua ao o ia ma ke Kula o Kamehameha no umi makahiki a laila ma ke kula Kaiapuni Hawaii o Paia no ekolu makahiki. I keia manawa, o Keiki ka luna hookele haawina Hawaii ma ka Hale Kuamoo ke Kikowaena Olelo Hawaii ma ke Kulanui o Hawaii ma Hilo. Ma muli o kona iini nui e hanui i kana mau keiki ekolu ma ka olelo Hawaii hele lakou i ke kula kaiapuni Hawaii a olelo Hawaii ka ohana ma ka hale. No Hakipuu, Oahu o Arna Lahela Johnson. Ua hanai ia o ia me kona mau kaikunane elua i ka mala pua a kona ohana. Mai kona wa liilii mai ua nui kona iini e lilo i mea pai kii oihana a e olelo Hawaii. Ua puka o ia mai ke kula kiekie o Punahou a ua hele o ia i ke kulanui o Brooks Institute of Photography ma Kaleponi no ke kekele pai kii oihana. I keia manawa, ke hana nei o ia i kana paoihana pai kii a paheona ponoi iho a he haumana o ia o ka olelo Hawaii....

Read More
  • Cover Image

Ka Robina Gula (The Golden Robin)

By: Robina Gula

E hoomanao au i ka hua maikai,;He maha no no'u ma ke ao maluna'e;;He maha no no'u ma ke ao maluna'e.;;HUI—Mau, mau, he maha mau;No ka poe maemae ma na kula ao;;Ma na papu lai a olino mai,;Kahi ia e maha'i no ka poe maikai;;Mau, mau, he maha mau.;;2 A loa ke ala, a apuupuu no,;Akau mai na ino, a uhika po,;Epaa pono no ia olelo maikai,;E malu mai ana, a maha hou mai,;E malu mai ana, a maha hou mai.;;HUI—Mau, mau, he maha mau, &c.;;3 A popilikia, a paumako e,;Au ka waimaka, a hu ka uwe,;Hoolana mai no ia olelo maikai,;Ma o, pau ka u, a e maha mau ae,;Ma o, pau ka u, a e maha mau ae.;...

Read More
  • Cover Image

A Short Synopsis of the Most Essential Points of Hawaiian Grammar

By: Alexander, W. D.

As all former grammars of the Hawaiian language are out of print, at the solicitation of friends, I have revised and enlarged a brief synopsis of Hawaiian grammar, which was originally written for my pupils, and published in 1864. This little work does not pretend to be a philosophical treatise, or to be a complete account of the struct ure and peculiarities of the Hawaiian branch of the Polynesian language. But it is hoped that it may be of service to those who wish to study the genuine, uncorrupted idiom as spoken by the older Hawaiians, as well as to students of comparative philology. The terms and divisions of European grammars have been retained for the convenience of students, although they are only partially applicable to languages of a radically different type. I have to acknowledge my obligations to Rev. L. Andrews’ Hawaiian Grammar, to Dr. Maunsell’s New Zealand Grammar, and to M. Gaussin’s able work on the Polynesian language....

§ 1. All purely Hawaiian sound can be represented by twelve letters, of which five are voxels and seven, consonants, viz: a, e, i, o, u, h, k, l, m, n, p, w. A la sounded as in father, e as in they, i as in marine, o as in note, u as in rule, and not as in male. In a few words, as maka, make, mana, &c., the sound of a approaches that of a short u in tub. In the compounds of waho and in Oaku, it has a broad sound like that of a in fall....

Read More
       
1
|
2
|
3
Records: 1 - 20 of 41 - Pages: 
 
 





Copyright © World Library Foundation. All rights reserved. eBooks from Project Gutenberg are sponsored by the World Library Foundation,
a 501c(4) Member's Support Non-Profit Organization, and is NOT affiliated with any governmental agency or department.